Kako su Špirić i Majkić govorili o Aprilskom paketu: Ko bi sanjao da ćemo jednog dana imati ovo

Zastupnici SNSD-a Nikola Špirić i Dušanka Majkić prava su riznica krupnih političkih dešavanja u našoj zemlji s obzirom na to da se na ključnim političkim pozicijama nalaze skoro od uspostavljanja institucija BiH.

U toku rasprave o Aprilskom paketu 2006. godine Špirić je bio jedan od najaktivnijih državnih parlamentaraca. Pred državnim parlamentarcima uskoro će se naći prijedlog ustavnih promjena poznatiji kao Aprilski paket. Prijedloge promjena u parlamentarnu proceduru, kako je potvrđeno, uputit će Klub zastupnika SDP-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Kada se izmjene Ustava BiH nađu na dnevnom redu sjednice državnog organa zakonodavne vlasti, zastupnici će imati priliku da se izjasne o izmjenama kojim se u bh. sistem, između ostalog, uvodi funkcija jednog predsjednika države, ali i funkcija državnog premijera.

Posebno će biti zanimljivo posmatrati ponašanje zastupnika SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH s obzirom na to da su SNSD-ovi parlamentarci, zajedno sa zastupnicima SDA, SDP-a, SDS-a i HDZ-a BiH prije 13 godina bili najveći zagovornici usvajanja Aprilskog paketa.

Sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj je razmatran Prijedlog amandmana na Ustav BiH, čiji je predlagač bilo Predsjedništvo BiH, započela je 25. aprila 2006. godine, a završena je dan prije odbijanja predloženih amandmana.

Tadašnji zastupnik SNSD-a u Zastupničkom domu PSBiH, a danas zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH Nikola Špirić na toj je sjednici javno pozdravio: “…sve one lidere političkih stranaka, predstavnike međunarodne zajednice, ambasadore EU, SAD-a koji su na indirektan način, u jednom reklo bi se konsultativnom smislu, pomogli da danas na stolu prvi put, nakon 10 godina od potpisa Dejtonskog mirovnog sporazuma, imamo konkretne principe i amandmane”.

Stvorimo efikasnu državu…

“Ja želim da kažem da su ovo radikalni pomaci u reformi Ustava, prema mom viđenju. Radikalni iz razloga jer su imali za cilj da stvore efikasne državne strukture koje će ubrzati put Bosne i Hercegovine ka euroatlantskim integracijama. Ja mislim da je radikalna promjena na reformi Predsjednštva napravljena. Radikalna u izbornom i u suštinskom smislu. Dakle, imamo jasno razgraničene nadležnosti predsjednika i njegovih zamjenika i to je ta adresa koju Brisel želi da vidi u Bosni i Hercegovini. Zašto bi nekome smetalo u ovoj zemlji što će se rotirati s jasnim ovlaštenjima svakih 18 mjeseci? Jel to treba nekoga da uzbuđuje. Meni ne smeta. Moram da budem iskren da se tu desila jedna promjena koja je suštinska. Dakle, vi znate da je dosadašnji izbor bio da su se birali članovi Predsjedništva iz entiteta. Sada to nema. Dakle, biraju se u okviru Parlamenta iz predstavnika nacionalnih delegacija. Zašto bi to smetalo Srbima, Bošnjacima ili Hrvatima? Zašto? Ja ne vidim nijedan razlog, izuzev što je entitet izgubio direktno izborno pravo”, rekao je Špirić.

Što se tiče prijenosa nadležnosti, Špirić je rekao da prijenos ovlaštenja ne znači negaciju entiteta.

“Ako neko misli da prijenos ovlaštenja znači 100 posto negaciju, to je duboka zabluda. Pročitajte izvještaj Venecijanske komisije i u ovim amandmanima u kojima ohrabruje i one koje imaju rezervu da je to kvalitetan iskorak. Mislim da se desio kvalitetan iskorak u reformi Parlamenta. Ko je mogao sanjati prije dvije godine da ćemo imati predsjednika Parlamenta. Dakle, sa zamjenicima, predsjednika državnog parlamenta, bez rotacije. A rotaciju imamo u Predsjedništvu. Povećan broj parlamentaraca koji treba da ubrzaju put u zakonodavnom smislu ove zemlje prema Briselu i prema atlantskim integracijama. I to je, dakle, ta dimenzija koju Parlament mora da dobije”, govorio je Špirić.

U diskusiji je rekao da je redukcija možda napravljena u smislu pokušaja svođenja na jednodomni Parlament BiH, jer Dom naroda PSBiH u suštini služi za zaštitu samo vitalnih nacionalnih interesa.

Ja mislim da je to dobro, da se vitalni nacionalni interesi brane u okviru Doma naroda na državnom nivou. Sve drugo u Bosni i Hercegovini je višak. Višak su entietski domovi naroda. I ja pretpostavljam da će se druga faza baviti tom reformom. Dakle, vitalni nacionalni interes da se brani na državnom nivou. Radikalan iskorak je i u okviru Vijeća ministara. Druga je stvar što će neko zvati vlada, neko vijeće ministara da bi ponovo pričali da se ništa nije desilo. Radikalna su stanovišta povećanja broja ministarstava i oblasti koje se regulišu na državnom nivou. Radikalna su stanovišta odlučivanja, jer se tamo kaže da će se odluke donositi konsenzusom. A ukoliko se ne postigne, onda u drugoj fazi to podrazumijeva po jedan glas ministara iz konstitutivnih naroda, uključujući i glas predsjedavajućeg Vijeća ministara. Šta tu ima sporno? Što će nam odluka u kojoj su svi iz jednog naroda protiv? Zašto bi mene radovala ona? Ja mislim da je to najniži nivo koji je trebalo ostaviti kao element zaštite. Daj bože da smo mi u situaciji u kojoj jedni drugima vjerujemo pa ne treba nikakav mehanizam zaštite”, kazao je Špirić.

Ne podapinjite Bosni i Hercegovini…

Istako je i da “ovo danas treba shvatiti kao ponos, ne kao teret” te da će BiH usvajanjem Aprilskog paketa ispružiti ruku Washingtonu i Briselu.

“I molim vas, oni kojima su puna usta suverenosti države Bosne i Hercegovine, neka joj dozvole da napravi prvi korak. Ako joj podapnete i u prvom koraku, bojim se da će sw na drugi korak morati čekati duže nego što bi mnogi voljeli. Zato ja molim sve one koji misle da trebamo konsenzusom graditi i dijalogom dolaziti do rješenja, da se prihvate principi. Kada budemo o amandmanima, moja politička opcija, pošto je dio ovog političkog sporazuma, iskreno, nije predlagala amandmane, iako ja moram da kažem da sam jedan od ljudi koji imaju rezerve, lične rezerve. I ovo kada neko kaže da li su lideri zvali, pa smisao je politčkih partija da upravljaju procesima, barem koje kanališu. Jašta su nego ljudi zvali i govorili nemojte razvaljivati, podržite prvi korak. I ne mislim da je to bilo kakav politički pritisak, nego jednostavno želja da se uspije i ja ne mislim, mi nismo predlagali amandmane zato što mislimo da je nemoguće danas doći do političke volje da se oni usvoje”, govorio je Špirić.

Špirić je na toj sjednici raspravljao i o entitetskom glasanju navodeći da je to nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma bilo ekskluzivno nacionalno glasanje.

“Molim vas, dajte da javnosti radi kažemo. Ja sam ovdje bio taj koji je davao tonove da se uz dva glasa bošnjačka iz RS sa tri srpska glasa usvoji zakon. Zašto uvijek promjeni pristupamo s negatorske strane? Ja se slažem da i to može biti frustrirajući element zaštite. Dakle, ja se slažem. Ali Venecijanska upozorava da to ne treba da bude zastoj u ovoj fazi koja ima strahove. Strahova ima hiljadu”, rekao je Špirić.

SNSD-ov zastupnik isticao je i kako ni u jednom entitetu u sastavu BiH ne živi samo jedan narod i da “Republika Srpska nije jednako Srpska Republika“.

“U Republici Srpskoj žive i ostali narodi i građani i ja sam zato da se Aneks VII Dejtonskog mirovnog sporazuma dovede na predratni nivo, voljom građana koji žele da se vrate. Dakle, ne stavljam znak jednakosti između Republike Srpske i Srpske Republike. Dakle, to nije znak jednakosti. Ja znam da možete praviti tu karikature vi koji hoćete, ali taj znak jednakosti već sada ne postoji i kako god bude dalje tekla implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma, taj znak jednakosti neće stajati, to je proces naravno”, govorio je Špirić.

Nemamo pravo zaustaviti put ove zemlje…

Tokom rasprave se za riječ nekoliko puta javila i tadašnja zastupnica SNSD-a, a danas delegatkinja u Domu naroda PSBiH Dušanka Majkić koja je rekla da parlamentarcima nedostaju dvije stvari i to komunikacija i povjerenje.

“Danas mi se čini da prvi put razgovaramo kao parlamentarci i danas sam zadovoljna i sretna što sam ja članica ovog parlamenta. Druga stvar koja nam nedostaje, pokazalo se i to danas, je da nam nedostaje povjerenje. Povjerenje na svim nivoima. Povjerenje između naroda koji žive u Federaciji, većinskih naroda, povjerenje između RS-a i Federacije, povjerenje najrazličitijih vrsta koje smo danas pokazali i to je ono na čemu ćemo morati mnogo raditi. Mnogi su danas rekli da se neće ništa bitno desiti, bilo kakav ustav da donesemo, ako na tom polju nešto ne uradimo i, još nešto smo danas pokazali, da za svaku promjenu u životu trebaju dvije strane, u BiH čak tri”, rekla je Majkić.

Parlamentarce je otvoreno pitala da li taj dan imaju “pravo okrenuti leđa građanima ove zemlje” koji očekuju mnogo od zastupnika.

“Imamo li pravo zaustaviti ovu zemlju na putu evropskih integracija? Imamo li pravo da međunarodnoj zajednici, koja je toliko učinila za ovu zemlju, kažemo mi ćemo odlučiti ovako kako mi hoćemo? Mislim da nemamo pravo, suviše truda, novca i svega drugog je završilo u ovoj zemlji da bismo mogli da se ponašamo neodgovorno”, govorila je Majkić.

Ona je sa “sigurnošću” rekla da je funkcionalniji ustav jednako funkcionalnija BiH. A to
su, kako je tvrdila, argumenti za dalju integraciju BiH u Evropu, ali i argumenti za dalje oblikovanje života kojim ovi narodi žive.

Politički lideri su pokazali mudrost i zrelost u toku pregovora o ustavnoj reformi. Građani ove zemlje, veliki dio njih, su im zahvalni na tome, a međunarodnoj zajednici to je sigurno pouzdan znak i snažan znak za podršku BiH, za koju sam sigurna da neće izostati. I na kraju, moramo svi zajedno razmisliti, politika je vještina mogućeg. U ovom momentu smo smogli ovoliko i toliko smo uradili. Zato ću u skladu s principima rada moje stranke, a i svojom voljom, glasati za ustavne principe”, zaključila je Majkić.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »