Angela Merkel opisala kako je njoj bilo iza “željezne zavjese”

Njemačka će 9. studenoga obilježiti 30 godina od pada Berlinskog zida. Istočni dio Njemačke je prije mjesec dana proslavio 70. godišnjicu svog osnutka, iako je od kraja 1989. postao sastavni dio ujedinjene Njemačke. O životu iza Željezne zavjese, što je trenutno vrlo popularna tema i u Hrvatskoj, svoje je viđenje u intervjuu za Der Spiegel dala i kancelarka Angela Merkel, koja je spomenula da bi rado otišla u Ameriku da je Željezna zavjesa, odnosno Berlinski zid, opstao.

“Ja bih barem uspjela ostvariti svoj san. U Istočnoj Njemačkoj žene su išle u mirovinu sa 60 godina, pa bih prije pet godina uzela putovnicu i otputovala u Ameriku. Umirovljenicima je bilo dopušteno putovati izvan Istočne Njemačke. Oni koji više nisu bili potrebni kao socijalistički radnici, bili su isključeni. Provela bih nešto vremena razgledavajući Zapadnu Njemačku, ali htjela sam da moje prvo dulje putovanje bude u Ameriku zbog njene veličine, raznolikosti i kulture. Htjela sam vidjeti Stjenjak i voziti se autom dok slušam Brucea Springsteena. To je bio moj san”, rekla je Merkel.

Merkel tvrdi da su se stanovnici DDR-a nakon pada Berlinskog zida morali naviknuti na mnogo stvari, a da su mnoge njihove navike izbrisane novim načinom života. No, ističe kako je jedna stvar i dalje ostala nedokučiva Nijemcima sa zapadne strane zida.

“Postoji jedna stvar koju mnogi zapadni Nijemci teško razumiju: da je i u diktaturi bilo moguće voditi uspješan život, da imamo prijatelje i obitelj s kojima smo slavili rođendane i Božić ili dijelili tragedije unatoč državi – uvijek, naravno, s određenim oprezom od države. Ali činjenica da smo mogli putovati samo u Mađarsku ili Bugarsku, a ne u Ameriku nije odredila našu svakodnevicu. Budući da ovaj aspekt našeg života nije shvaćen ili je ignoriran, reakcija mnogih Istočnih Nijemaca danas je vrsta romantizacije, stav: ‘Nitko nam ne može oduzeti živote u DDR-u’”, kaže Merkel.

Na pad Berlinskog zida gleda kao na “sretan trenutak u njemačkoj povijesti” te ističe da je mnogo ljudi sanjalo o slobodi o kojoj su mogli otvoreno razgovarati. No, kaže kako je svjesna da nisu životi svima postali lakši. No, za razliku od bujanja mržnje i netrpeljivosti koju promovira AfD u istočnom dijelu Njemačke, Merkel je rezolutna.

“Čak i ako niste zadovoljni javnim prijevozom u svom području, medicinskom skrbi, državom ili vlastitim životom, to vam ne daje pravo da širite mržnju ili omalovažavate druge ljude ili pribjegavate nasilju. Takvo ponašanje se ne može tolerirati”, rekla je kancelarka i na konstataciju da su mnogi Nijemci na istoku zemlje razočarani njome. Kaže i kako se sama na početku svoje karijere u CDU-u osjećala manjinom i to četverostrukom, zbog toga jer je bila mlada protestantska žena iz Istočne Njemačke.

“Kancelarka sam Savezne Republike Njemačke 14 godina i odgovorna sam za služenje svim ljudima u Njemačkoj. Pretpostavka da bih trebala dati prednost brigama Istočnih Nijemaca je, dakle, pogrešna. Ali ako stvorite tu pretpostavku, to će naravno dovesti do razočaranja. Međutim, ono što nedostaje je plodonosniji unutarnjemački dijalog. Različita životna iskustva u istočnoj i zapadnoj Njemačkoj su stvarnost. Trebali bismo više razgovarati o tome i pokušati jače razumjeti jedni druge”, rezolutna je Merkel.

Poručila je kako je ujedinjene promijenilo i istok i zapad zemlje, a da je mirna revolucija 1989. bila plod i građana DDR-a, jer su to odradili s velikom količinom hrabrosti, koju Nijemci s druge strane zida nisu imali. A pitanje hrabrosti dolaska do slobode se u ovih 30 godina pretvorilo u pitanje slobode govora.

“Rasprave se odvijaju na takav način da se definira takozvani mainstream, koji navodno ograničava slobodu govora. Ali to jednostavno nije istina. Treba očekivati ​​da će se susresti sa vjetrovima i ogorčenim kontraargumentima. Sloboda govora uključuje slobodu kojoj se treba suprotstaviti. Potičem sve da izraze svoje mišljenje, ali morate izdržati ako to bude dovedeno u pitanje. Ponekad čak može postojati i takozvana ‘grmljavina’. I ja sam to iskusio. Sve je to dio demokracije”, kaže Merkel.

Dodaje kako je u proteklih 30 godina bilo mnogo grešaka u politici. Tako Merkel ističe kako njena stranka već godinama pokušava komunicirati s Lijevom strankom, nasljednicom nekadašnje vladajuće stranke u DDR-u. Kaže kako je to teško moguće zbog različitih svjetonazora, ali i zato što nije “dostavila iskren prikaz svoje povijesti u DDR-u”. Na kraju intervjua se osvrnula i na činjenicu da je osim nje, jedino ministrica Franziska Giffey članica vlade iz Istočne Njemačke.

“Netko mi je nedavno rekao da ne postoji niti jedno njemačko sveučilište kojim bi upravljao istočni Nijemac. Ovo nije samo čudno, to je pravi deficit. Imamo još puno posla. Razlog je možda taj što su mnogi bili prestari u to vrijeme. S 35 godina teško bih se popela na ljestvici do vrha tvrtke. Svako tko je tada bio dijete, mogao je još uvijek dostići vrhunsku poziciju. Morate biti jasni i iskreni, a ponekad i malo glasni da biste napravili karijeru. Mogu nas, Istočne Nijemce, samo ohrabriti da to učinimo. Ali opet, ovo nije dobra situacija”, zaključuje kancelarka Merkel.


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Translate »